http://www.kud-nadin.hr/
Hrvatske gusle
Kulturno-umjetničko društvo Nadin osnovano je u studenom 2006. godine, s ciljem okupljanja ljubitelja kulturno-umjetničkih vrijednosti, te radi njegovanja i očuvanja izvorne kulturne baštine i folklora mjesta Nadin, te ravnokotarskog i bukovačkog kraja. Geografski pripadamo Dinarskoj folklornoj zoni.
Društvo će razvijati uzajamnu suradnju sa srodnim društvima, sudjelovati na smotrama i natjecanjima, kao i priređivati i organizirati iste.
Društvo će promicati, razvijati i unaprjeđivati kulturnu baštinu kroz sekcije, kao što su: pjevačka, plesna, glazbena, sekcija za narodne običaje i dr.
U Društvu su zastupljeni svi uzrasti, a poseban naglasak daje se na formiranje i razvijanje moralnih osobina i pravilan odgoj najmlađih.
Nadin je mjesto od 800-tinjak stanovnika u Zadarskoj županiji u Ravnim kotarima. Nalazi se na prometnici i željezničkoj pruzi 25 km istočno od Zadra i 10 km zapadno od Benkovca.
Spominje se već u liburnsko-rimsko doba kao ilirsko naselje - grad Nadinium, smješten iznad prostranog nadinskog polja.
Nadin potječe vjerojatno iz 1. do 7. st. i do danas su sačuvani ostaci njegovih gradskih bedema, građenih od velikih blokova. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala.
Grad su koristili razni osvajači.
Kad su Turci 1522. god. zauzeli Knin i Skradin, Mlečani se uz Nin i Vranu utvrđuju i u Nadinu. U to vrijeme u Nadinu je bilo 150 pješaka i 50 konjanika. Nakon pada Obrovca 1527. god., u turske ruke padaju i Nadin i Vrana i to bez borbe jer Mlečani pobjegoše u Nin.
U Nadinu tada živi pet aga, dizdar i kadija. Grad je 1624. bio utvrđen zidovima, kaštelom i s nekoliko topova.
Kad su Mlečani 1647. god. pobijedili Mustafa-pašu Tekeliju, te okupirali grad, tvrđava biva razorena, a grad onesposobljen za stanovanje.
Nadin je i u novijoj povijesti trpio velika razaranja. U 2. svjetskom ratu ga razoriše partizani, a u Domovinskom ratu srbo-četnici.
Danas, Nadin administrativno pripada gradu Benkovcu i mjesto je ugodnog življenja za njegove mještane, mahom vrijedne poljoprivrednike i obrtnike. Nadin je nadaleko poznat po vinogradarskoj tradiciji i čuvenim Nadinskim vinogradima. Može se pohvaliti da je vjerojatno u samom svjetskom vrhu po broju čokota vinove loze po glavi stanovnika. Razvijeno je još i voćarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo.
imali neki link di se njegove pisme mogu skinut??
domivop 3 years ago
on je iz dubravica kod skradina
buky28boy 3 years ago
Za "pbrzoja".
Da ovaj video dospije do što većeg broja ljudi, trebalo bi dodati još nekoliko tiječi u "tags". Na primjer, Dane, Jurić, gusle, guslar, Nadin, Benkovac, Dalmacija, Hrvatska, folklor.
Hvala za "upload".
imota 4 years ago