U bosnjackom narodu stvara se otpor iz kojeg iznice Armija Republike Bosne i Hercegovine, a Alija Izetbegovic kao njen vrhovni komandant. Citavo vrijeme rata, Izetbegovic provodi u Sarajevu sa svojim narodom i saborcima.
Tokom rata, Izetbegovic biva prisiljen da donese teske odluke - prvenstveno predaju zasticenih zona, Srebrenice i Zepe, pod kontrolu U.N.-a koji se obavezao da ce ih, ako zatreba i vojnicki, stititi. Ove dvije enklave, koje su se skoro citavog rata vojnicki uspjele oduprijeti cetnickim snagama, dozivjele su da padnu u ruke cetnika pred sam kraj rata, kada su razoruzane jedinice ARBiH ostavljene na samilost trupa UNPROFOR-a.
U.N.-ove izdaje: preko 8.000 pobijenih bosnjackih civila. Vidjevsi ishod izdaje, Izetbegovic nije dozvolio snagama U.N.-a da istu stvar urade i sa Gorazdom i jedinice ARBiH su uspjele odbraniti ovaj grad bez samoubilacke pomoci U.N.-a. To su bila samo neka od iskusenja kroz koje je Izetbegovic morao proci, prvenstveno kao vrhovni komandant Armije sa preko 200.000 vojnika, a tek onda i kao predsjednik medjunarodno priznate drzave.
Tokom rata, Sarajevo dostize rekord kao grad pod najduzom opsadom u modernoj Europskoj historiji. Razna pregovaranja dovode strane u sukobu do Dejtoskog mirovnog sporazuma (Dayton Peace Accord).
U njemu nova drzava biva administrativno uredjena kao cjelovita drzava u cijem se sklopu nalaze dva politicka entiteta: Federacija BiH, sa 51%, i Republika Srpska sa 49% teritorija. Izetbegovic nikada nije bio zadovoljan ovim uredjenjem. Raspodjelom vojnih 'razgranicenja' koja su ostala kao rezultat krvavog rata, Bosnjacima je pripalo oko 33.33% teritorija BiH, bosanskim Hrvatima oko 17.67%, a bosanskim Srbima oko 49% teritorija BiH - uzimajuci u obzir da je arbitrazom Brckog stvorena nova administrativna jedinica izvucena od teritorija koje su drzale sve tri vojne jedinice, vecim dijelom Armija R BiH, ali i HVO i VRS.
Predsjednik Alija Izetbegovic - Govor pred UNU memoarima Richard Holbrooke-a (To End A War) i David Owen-a (Balkan Odyssey) opisan je Izetbegovicev tvrdokorni stav u pregovaranjima i njegova protivljenja nametnutim administrativnim uredjenjem Bosne i Hercegovine koje biva primoran potpisati u zadnjem casu. Umjesto njega, u Dejtonu, na pregovore sa Slobodanom Milosevicem i Franjom Tudjmanom lice-u-lice prisustvuje Haris Silajdzic, koji je uveliko i tvorac granica danasnje Federacije.
Prvenstveno ishodom pregovora Harisa Silajdzica sa Slobodanom Milosevicem u Dejtonu, Izetbegovic biva prisiljen od strane americkih drzavnika da za cijenu mira stavi svoj potpis na finalni mirovni sporazum. Vidljivo nezadovoljan, na ceremoniji potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izjavio je: "Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata." Vidno rastresen, nadalje dodaje: "U ovakvoj situaciji kao sto jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut."
Sarajevo, 19 Oktombar 2003 god. U 14 sati i 25 minuta na Ahiret je preselio Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik Stranke demokratske akcije.
Neka ti je vjecni rahmet dusi Predsjednice!
http://www.plbih.org
http://www.islambosna.ba
http://www.bosnjacki-front.net
Loading...
7:31
Alija Izetbegovic - posljednje javljanje iz bolniceby beganovicizet3,706 views
Link to this comment:
All Comments (0)