U nastavku donosim priče raketno topničkih napada uz napade zrakoplova. U priči se pojavljuje i zloglasni poligon C te ubojstvo snimatelja HTV-a Žarka Kajića.
Tih mjeseci, odnosno srpnja 1991., bilo je događaja da su pojedine grupe samoinicijativno djelovale izvan formacija ZNG-a i MUP-a, a o čemu sam osobno izvijestio Špegelja pismeno. Špegelj je zapovjedio putem zapovjedništva OS za istočnu Slavoniju i Baranju, kao i jedinicama ZNG-a, da se uspostavi red u vojnom smislu. U to vrijeme pripadnici komade osječkog garnizona JNA nisu više krili da službenim vozilima JNA «pomažu» pri iseljavanju «ugroženih» Srba iz starog dijela Tenje i drugih mjesta. Krajem srpnja i početkom kolovoza svakodnevno se granatira Osijek i susjedna sela na liniji razdvajanja.
1. kolovoza 1991. napadnuta je policijska postaja u Dalju. Napadnuti su Erdut i Aljmaš. Toga dana masakrirano je 38 policajaca i gardista i više civila. Bio je to dan kada se Slavonija gušila u krvi. Isti dan civili su protjerani iz Dalja, Erduta i Aljmaša.
Ivan Vekić postaje ministar unutarnjih poslova, Luka Bebić ministar obrane, odlazi i Šime Đodan. 7. kolovoza sklapa se klimavo primirje, a Vukovar stradava od svakodnevnog četničkog granatiranja i već je tada više od trećine zgrada oštećeno od topničke vatre. Napominjem Vukovar zato što je Sekretarijat NO Osijek imao pod sobom Regionalni centar za obavješćivanje, koji je prikupljao informacije iz cijele Slavonije, bivše Zajednice općina Osijek koja je imala 14 općina, i te informacije iz 14 općina slao prema središnjoj vlasti u Zagrebu.
21. kolovoza 1991. zauzeta je policijska postaja u Belom Manastiru od strane JNA i lokalnih četnika, armija je izišla na ulice, raširila se po cijeloj Baranji postavljanjem tenkova, čekajući daljnje zapovijedi svoje vrhovne komande. Nisu trebali čekati dugo. 22. kolovoza napali su Dardu, mjesto 15 km od Belog Manastira. Istog dana trajao je neprekidni napad na Vukovar. Sutradan, 23. kolovoza, Baranja je pala, okupirana je, i u Hrvatskoj je tada bilo više od 100 tisuća prognanika. 28. kolovoza poginuo je snimatelj Hrvatske televizije Žarko Kajić kod poligona C, nedaleko od Briješća, a Dragan Krička, tonski snimatelj, teško je ranjen. Zločin je izvršila JNA pucajući s tenka u nenaoružane civile. Razaranje Sarvaša vidio je cijeli svijet. To je selo nadomak Osijeka. Jugočetnički okupatori natjecali su se u rušenju tornja sarvaške crkve, a Novosadska televizija je to sve snimila i odaslala u međunarodnu razmjenu. Baranja je konačno okupirana 3. rujna padom Bilja, gdje smo imali 12 poginulih branitelja Bilja. Isti dan formira se osječki krizni štab, na čelo kojeg dolazi predsjednik Izvršnog vijeća Srećko Lovrinčević. Toga dana napad na grad traje neprekidno 6 sati. Razara se središte grada, pojedinci pljačkaju stanove ljudi koji su u skloništima. 4. rujna na selo Laslovo, u kojem živi većinsko mađarsko pučanstvo, JNA je ispalila više od 200 granata. Da se obruč oko grada steže potvrđuje i pismena zapovijed zapovjednika obrambenih snaga za istočnu Hrvatsku i člana Regionalnog kriznog štaba da se izvrše pripreme za rušenje dravskog mosta.
13. rujna napad na grad Osijek konstantno je trajao 34 sata i na njega je ispaljeno više od 500 granata. Nešto prije sredine rujna 1991. god. u Osijek dolazi Karlo Gorinšek, pukovnik JNA, da bi krajem rujna, početkom listopada, postao zapovjednikom tada novouspostavljene Operativne zone Osijek.
15. rujna 1991. pada Crvena vojarna, 16. rujna Dom JNA, 17. rujna Bijela vojarna pada u ruke obrambenih snaga Osijeka, gdje smo imali više od 20 poginulih. U ta tri dana na grad je palo više od 1.000 projektila, a predsjednik dr. Franjo Tuđman proglašava opću ratnu opasnost putem borbene zapovijedi br. 1, uz obveze provođenja dodatne mobilizacije. - transkript sa suđenja Branimiru Glavašu
Osijek nepokoreni grad
kristijan722 2 years ago 32
bojali ste se vi da vam se jasenovac ne ponovi
bbbtrnsko 2 years ago 15