Putovanje istraživačke ekspedicije broda Tegetthoff na Sjeverni Pol 1872. godine.
HR emisija Divni,novi svijet.
Hrvatski se mornari najprije okupiše u Puli pa krenuše u Trst te u Beč. Prvih dana lipnja 1872. vesela i razigrana prijestolnica Monarhije isprati ih zazivajući im Sretan put! I tako je 13. lipnja Tegetthoff (iskićen kao mlada nevjestica) digao sidro iz bremenhafenske luke i zaplovio na sjever. Uz ljude na njemu je i osam pasa (dva laponska i šest iz Beča). Brod je utovario i 200 bačava hrane, 130 tona uglja, potrebne mjerne instrumente i ostalu opremu neophodnu na tom predviđenom dugačkom i zahtjevnom trogodišnjem putovanju.
Karlo Weyprecht, kapetan "Tegetthoffa"Julius Payer, vođa znanstvene ekspedicijeDvadesetak dana je trebalo brodu da 2. srpnja stigne u norvešku luku Tromsö, gdje je ekspediciju srdačno dočekao i ugostio austrijski konzul Aagaard. Planiranu kraću stanku u Tromsöu koristi se za krajnje nužne sitne popravke broda. Nažalost, bez uspjeha se propitivahu o aktualnom kretanju leda u sjevernim krajevima jer se ribari i lovci do tada još ne vratiše na jug.
U subotu ujutro 13. srpnja, nakon mise prijatelji i radoznali građani ispratiše ih na brod, gdje im se priključio novi član posade, Eling Carlson iz Tromsöa, kapetan trgovačke mornarice i poznavatelj sjevernih mora. Inače, Tromsö je samo malo južnije i zapadnije od Nordkapa (71°10'N), najsjevernije točke Europe. Iskusni će ih Carlson sutra zorom tjesnacem Sunda između otoka Sandö i Risö izvesti na otvoreno Barentsovo more. Dosadašnja ruta bila je Bremerhaven-Sjeverno more-Norveško more-Lofoti Tromsö-Barentsovo more. Već smo rekli da je za polaznu točku ekspedicije određen sjeverni dio Nove Zemlje (70° i 80° N), otoka između Barentsova mora na zapadu i Karpskoga na istoku.
Iako su na putu već duže od mjesec dana čeka ih još naporan put do, uvjetno kazano, baznog logora. Ploviti se mora. Treba reći da oni u zemljopisnom smislu nisu niti će biti u Sjevernom ledenom moru. Iako su na sjeveru i hladno im je, to je more na drugoj strani svijeta; točnije: sjevernije i istočnije od njih. Stanovita relativnost ovoga poznata je iz dosjetke kako se na Sjevernom polu na sve četiri strane vidi isključivo jug!
Kad je kapetan Carlson kao peljar izveo brod na pučinu ugasiše vatru pod brodskim kotlovima i razviše jedra uz posljednji pozdrav europskom kopnu i Nordkapu: Dobro jutro, more, dobro jutro, ledu. A konac je srpnja i temperatura zraka i mora na površini tek nešto iznad ništice. Kolebanje temperature je značajno: što idu sjevernije sve je veće. Početkom kolovoza izmjerili su temperaturu na sunčanoj strani blizu 29 stupnjeva, a u hladu je tek nešto iznad 2 stupnja. Mornare s Jadrana čudi južni položaj leda u to doba godine, ali iskusni Payer, Weyprecht i Carlson objašnjavaju da te ledene gromade dolaze kroz Matočinski Šar iz Karpskog mora tjesnac što dijeli Sjeverni od Južnog otoka Nove Zemlje i duži je dio godine sasvim zaleđen.
Iako život na brodu teče i te kako utvrđenim redom, njegova plovidba je tekla mučno i sporo i više je ovisila o prirodnim okolnostima nego o umijeću i trudu članova posade.
Loading...
7:00
Nevjerojatna polarna ekspedicija 1872. - istraživački brod Tegetthoff (treći dio)by AnotherLake507 views
Link to this comment:
All Comments (0)